Wednesday, March 27, 2019

Idá-T Bisiluha



Idate Bisiluha
-
U mori ma, lak oi naha
U mori ma, su’ar oi naha
U su’ar banati, tuir u inak
U sei u su’ar, hori u inak
-
Haha Ynan Idate, haha auk meker
Nahodi nanorin, rata lelon nara
Haha Ynan Idate, haha auk meker
Sole rata mene-mene, bi siluka dar.
-o0o-

La Haluha Idate (versaun tetun)
-
Ha’u moris mai, iha nanis ona
Ha’u moris mai, ko’alia nanis ona
Ha’u ko’alia banati, ha’u-nia inan
Ha’u rona ko’alia, tuir ha’u-nia inan
-
Lia Inan Idate, ha’u-nian nanis
Hakiak hanorin, to’o ohin loron
Lia Inan Idate, ha’u-nian nanis
La’o lemo rai seluk, la haluha nia.
-o0o-

Tuesday, December 19, 2017

Prezervasaun ba Fatin Istórika

Fatin Istórika  hirak-ne’e nu'udar Patrimóniu ne'ebé 
presiza hetan atensaun hosi Governu Lokál
no Komunidade hahú ohin ba Aban Bainrua

Quando tu morreres, as estrelas virão todas no teu caixão
(Bainhira ó mate, fitun sira sei nabilan leno tomak mai ó-nia kaixaun). 
Fraze ne'e hakerek iha plaka postu sintenela ne'e nia okos, 
bainhira ita tama ba, ita hateke ba leten, ita sei lee letra 
ho kor orijinal iha plaka mean ne’ebé mak sei mantein nafatin to'o agora.

Governu no Estadu tenke hadi’a hikas edifísiu ne’e, fatin ne’ebé ha’u hahú koñese eskola, profesora Brígida Moníz nu’udar ha’u-nia primeira profesora iha Ensinu Primária no 1a. Classe, tuir fali iha 2a Classe ho profesora Maria Braga, alferes militár ida nia espoza molok ha’u muda ba Colégio de Soibada (1973-1975)  

Eis rezidénsia Chefe de Posto de Laclubar
Ha’u koñese fatin ne’e hahú hosi Chefe de Posto Gaspar,


Chefe de Posto Jose Monteiro, Brandão to’o ikus mak Antonio Pieade to'o 1975.

Durante tempu okupasaun Indonéziu,

hahú 1976 TNI sira uza ba KORAMIL
(Komando Rayon Militer) to’o hetan estragu hanesan ita haree iha imajen.

Posto Sintenela militár CCAÇ-13, abandonadu laiha limpeza

 

Odamatan Paiól (armazén kilat) CCAÇ-13 nian ambondanadu no laiha limpeza, tenke halo limpeza karik lae joven sira aproveita fali iha tempu nakukun.